понедељак, 25. јануар 2016.

Praznik pojede celu šumu







Uprkos stalnim apelima, u Srbiji se svake godine poseče oko dva miliona mladih stabala jele i smrče, od čega najveći broj strada tokom novogodišnjih praznika.

To je skoro nenadoknadiv gubitak, upozoravao je svojevremeno naš najveći prirodnjak Josif Pančić: "Posecite šume nekom narodu, i vi ste uništili taj narod"!

Da bi srebrna jelka dostigla dva metra, treba joj bar desetak godina, a šumari procenjuju da može da živi i do 300. Naravno, ako nekome nije palo na pamet da je poseče radi kratkotrajnog uživanja u novogodišnjoj noći.

Nezakonit "pomor" četinarskog drveća u Srbiji se isplati jer je kazna za nelegalnu seču manja od tržišne cene jelke. Inspektori čak nemaju pravo da oduzmu ukradene jelke, samo pišu prijavu sudiji za prekršaje, a izrečene kazne obično su uslovne.

Inspektori Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo počeli su sa pooštrenom kontrolom prometa novogodišnjih jelki.

- Procenjuje se da posle novogodišnjih praznika samo u Beogradu u smeću ostane više od milion jelki - kaže Ranko Šikanja, direktor Sektora za šumarstvo "Srbijašuma". - Na području Beograda izvršene su 83 kontrole. Svaka jelka mora da ima takozvani proizvodni list, sa šumskim žigom, kao dokaz da je legalno posečena i stavljena u promet. Obrazac proizvodnog lista sadrži podatke o proizvođaču drveta, mesto seče, broj i datum izdate otpremnice i otisak šumskog žiga. Novčana kazna za nesavesne prodavce prilikom stavljanja u promet novogodišnjih jelki kreće se od 10.000 do 50.000 dinara.

Bespravna seča za brigu
Bespravna seča mladih jelki ostaje nerešiva dilema za inspektore i komunalnu policiju. Ta igra mačke i miša se, po pravilu, nastavlja u nedogled, a retke prekršajne prijave ostaju bez epiloga, jer postaju nezanimljive čim prođu praznici.

Slično je i sa apelima i molbama, jer naš čovek kao da voli da se nadmudruje sa propisima. A o savesti i ekološkoj svesti da i ne govorimo!

- Kad se uoči bespravna seča sastavljaju se obaveštenja koja se upućuju republičkom šumarskom inspektoru, koji onda u ime države, u zavisnosti od učinjene štete, podnosi prekršajne prijave - objašnjava Gordana Jančić, rukovodilac Odeljenja za zaštitu šuma JP "Srbijašume".

Posebno su ogrožene takozvane "ničije" na suvlasničkim parcelama, tamo gde su nerašćišćeni odnosi između vlasnika. U tim slučajevima oštećeni vlasnici moraju da se obrate policiji, jer je reč o krađi kao i svakoj drugoj. A nakon toga stručni veštak treba da proceni strukturu, količinu i vrednost bespravno posečene šume. Elem, uzaludan posao bez kraja, zbog čega seča najčešće ostaje i neprijavljena.

Beograd troši 400.000 jelki
"Zelena patrola" koju čine studenti - zaštitari životne sredine, pokrenuli su kampanju pod nazivom "Zabranjeno sekiranje", s ciljem da se smanji neplanska seča jelki u vreme novogodišnjih i božićnih praznika. Koordinator "Zelene patrole" Andor Luhović kaže da je čitava ideja potekla od grupe entuzijasta.

- Tokom naše kampanje pokušaćemo da građane odvratimo od toga da kupuju sečene jelke - kaže Luhović.

Ove godine, sečena jelka visine 150 centimetara prodaje se po ceni od 700 do 900 dinara, dok ona s busenom košta oko 1.500 dinara. One iz privatnih šuma i one "pozajmljene" iz državnih su, naravno, jeftinije. Trebalo bi imati na umu kolika je šteta pričinjena ovakvom krađom.

Mada se poslednjih godina na gradskim pijacama češće viđaju jelke s busenom, biolozi kažu da je mala verovatnoća da prežive posle sadnje u januaru. Zato se mnogi ipak odlučuju za sečene jelke, pa kud puklo da puklo! Oko nje imaju manje posla - donesu je s pijace, a zatim proslede u kontejner.

- Samo za Beograđane svake godine treba spremiti oko 100.000 s busenom i 300.000 sečenih jelki i smrča - kaže Radivoje Ćirlić, rukovodilac sektora za rasadništvo i genofond u "Srbijašumama". - Kao i prethodnih godina, JKP "Zelenilo" i za ovogodišnje božićne i novogodišnje praznike prodaje jelke sa busenom i to na tri lokacije, na Cvetnom trgu i u rasadnicima u Ulici vojvode Stepe na Voždovcu i Marije Bursać u Zemunu.

Pravilna sadnja
Jelke sa busenom posle praznika mogu da se posade u dvorištima i gradskim parkovima, ali treba da se pažljivo odabere mesto za sadnju.

- Ukoliko nemaju adekvatno mesto za sadnju, građani mogu da donesu jelku u rasadnike "Zelenila" kako bi je naši radnici posadili na unapred planiranim površinama - dodaje Ćirlić.
Za one koji planiraju da jelke sa busenom posade sami, iz "Zelenila" upućuju nekoliko saveta. Posle uklanjanja novogodišnjih ukrasa, jelku ne treba odmah izneti iz zagrejane prostorije. Biljci treba prvo obezbediti vreme za prilagođavanje. Najbolje bi bilo da se iznese na nekoliko dana u hodnik ili pomoćnu prostoriju koja se ne greje. Sadnju treba obaviti u danima kada je temperatura iznad nule i kada zemlja nije smrznuta. Važno je voditi računa da biljka bude duboko posađena.
Prvo treba iskopati jamu kružnog oblika, koja je za oko 30 centimetara veća u prečniku od busena jelke. Prvi sloj iskopane zemlje odložiti na stranu, a zemlju iz dubljih slojeva sadne jame na drugu. Ovo je važno, jer se zemlja s površinskog sloja prilikom sadnje posipa preko busena biljke. Ovom zemljom bi trebalo dobro izmešati pregoreli stajnjak. Ostatak jame treba ispuniti preostalom zemljom.

Oko busena treba nabaciti lopatom sloj po sloj zemlje, koju povremeno treba blago nagaziti nogom, kako bi se izbeglo stvaranje šupljina ispunjenih vazduhom oko busena. Četinarske sadnice većih dimenzija trebalo bi učvrstiti drvenim kočićima pobodenim u zemlju sa tri strane jelke.

Redovno održavanje
Prilikom ukrašavanja naročito treba voditi računa o vrhu jelke, jer ako se on ošteti, drvo počinje da se suši. Zbog toga je potrebno uz vrh postaviti olovku ili neki drugi drveni štapić, pa tek onda ukrase. Drvo ne treba držati blizu grejnog tela. A da bi se jelka sa busenom što bolje održala, tokom praznika je treba redovno orošavati i zalivati odstajalom vodom sobne temperature, dva do tri puta nedeljno.

Poljaci čuvaju šume
Da neke zemlje vode više računa o zaštiti šuma govori primer Poljske, gde u Malopoljskom vojvodstvu na jugu zemlje tokom praznika naoružana straža uz asistenciju policije čuva jelke od lopova.

Poljski zakoni gledaju na šume kao na nacionalno blago, bile one privatne ili državne. Za krađu jedne jelke naplaćuje se kazna od 125 evra, na licu mesta, dok se za krađu više jelki može dobiti i - zatvorska kazna!